Kultura

Povodom Dana Opštine Kotor, u okviru Programa obilježavanja 70 godina postojanja i rada Pomorskog muzeja, u izdanju ove ustanove kulture, izašla je iz štampe monografija o dosadašnjem radu institucije. Promocija će se održati u palati Grgurina, večeras sa početkom u 19 sati. Tim povodom gost gradskih talasa bio je Andro Radulović, direktor Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru. Prenosimo vam dio razgovora.

Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru ove godine proslavio je 70 godina rada i postojanja. Mi smo imali posebnu emisiju posvećenu tom jubileju, a Vi ste se iz Pomorskog muzeja potrudili za bogat program obilježavanja. Tako smo imali izložbu povodom 180 godina postojanja Gradske muzike Kotor, predstavljanje “Kotorskog portolana”, te centralni događaj (Svečanu akademiju) i izložbu “Hod kroz vrijeme i događanja”. Do kraja godine imaćemo i promociju “Godišnjaka”, te predstavljanje “Monografije Pomorskog muzeja” u okviru obilježavanja Dana opštine Kotor. Kada će biti prezentacija, ko je radio na monografiji, ko su autori, dizajneri? I jedan osvrt, kako ste zadovoljni obilježavanjem ovog značajnog jubileja? 

Sedamdeset godina plodonosnog rada je prošlo na očuvanju, prezentaciji i istraživanju pomorskog i kulturnog nasljeđa Boke Kotorske i države Crne Gore. Ovaj jubilej, iako relativno skroman u nešto širim relacijama, nalagao je da ovu godišnjicu obilježimo kako i doliči ustanovi, ali prije svega, kako doliči slavnoj pomorskoj istoriji koju interpretiramo. Osim dodijeljenih zahvlanica i svečane atmosfere koja je vladala na proslavi, ovo je bio valjani trenutak da se prisjetimo istorije Muzeja, ali prije svega da se prisjetimo šta je to urađeno u ustanovi u posljednih 10 godina. Objavljivanje “Kotorskog portolana”, postavljanje izložbe “Hod kroz vrijeme i događanja” - neki su od segmenata obilježavanja 70 godina rada Muzeja. Uslijedilo je obiljažavanje Dana evropske baštine, a godinu planiramo da zaključimo sa objavljivanjem “Monografije Muzeja” i naravno sa objavljivanjem “Godišnjaka”.

Autorka “Monografije” je naša cijenjena koleginica, muzejska savjetnica Radojka Abramović, tehnička urednica je bibliotekarka u Pomorskom muzeju Danijela Nikčević, dok je za dizajn i prepremu za štampu bio zadužen naš sugrađanin Dubravko Stamatović.

Planirali smo da “Monografija” bude poklon gradu, te je njena prezentacija planirana u sklopu proslave Dana opštine Kotor večeras sa početkom u 19 sati.  

Pomorski muzej svake godine izdaje publikaciju “Godišnjak” koja se u kontinuitetu štampa od 1952. godine pa sve do danas, a u decembru tekuće godine će izaći i 70. broj. To je kultuno izdanje u kojem su svoje tekstove utkali mnogi značajni ljudi, naučnici, arhitekte, arheolozi, istoričari umjetnosti, mislioci, književnici, poznavaoci pomorskih nauka…

Da bi se sačuvala trajna uspomena na neprocjenjivu pomorsku i kulturnu baštinu, paralelno s otvaranjem Muzeja 1952. godine, otpočelo se sa izdavanjem publikacije “Godišnjak”, zbornika naučnih i stručnih radova koji će oteti od zaborava sjećanje na našu slavnu prošlost.

“GodišnjakPomorskog muzeja” je zamišljen kao edicija sa mnogo većim ambicijama od ranijih publikacija koje su se sporadično bavile proučavanjem pomorske istorije Boke Kotorske. Bazirajući se na izvornom arhivskom materijalu i prezentirajući ga kako naučnoj javnosti, tako i široj zainteresovanoj čitalačkoj publici, kod “Godišnjaka” se od samog početka uočavao organizovan i sistematičan pristup redakcije pomorskoj problematici.

Kada prelistamo bibliografiju Godišnjaka od 1952. godine, kada je izašao prvi broj, do današnjih dana, naićićemo na impozantan broj članaka i još impoznatnija imena koja su pisala ove radove.

 Skupština Socijalističke Republike Crne Gore dodijelila je Redakcionom odboru “Godišnjaka” Trinaestojulsku nagradu za 1967. godinu. Ovo visoko priznanje dodijeljeno je Odboru koji je punih petnaest godina radio u sljedećem sastavu: don Niko Luković, Ignjatije Zloković i Milivoj Milošević. To je takođe priznanje i svim saradnicima “Godišnjaka” koji su nesebičnim radom doprinjeli da “Godišnjak”, kao prva i jedina pomorska naučna edicija u Republici Crnoj Gori, zauzme pravo mjesto i dâ značajan udio u razvitku pomorske svijesti i pomorske privrede tadašnje države Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, a posebno Crne Gore.

Veliki doprinos nivou stručnosti “Godišnjaka” , pored već navedenih, dali si članovi redakcije koji su svojim autoritetom i stručnim savjetima doprinjeli ozbiljnosti ove publikacije, a to su: dr Slavko Mijušković, dr Miloš Milošević, mr Jovan Martinović, prof. dr Gracijela Čulić, akademik Rajko Vujičić, mr Vesna Vičević, mons. Anton Belan, prof. Predrag Kovačević, Slavko Dabinović i drugi. Svi su oni svojom stručnošću, iskustvom i ljubavlju pomogli da ova publikacija zadrži naučni nivo do današnjeg dana. 

Naš je cilj da tim putem nastavimo i da “Godišnjak” nastavi da bude nezaobilazna literatura za sve istraživače, naučne radnike i studente kojima je istorija pomorstva, istorija umjetnosti i arheologija živitno zanimanje ili hobi.

Na Svečanoj akademiji Pomorskog muzeja povodom 70 godina rada uručena je i svečana nagrada “Merito Navali” bibliotekaru Slavku Dabinoviću, koja se dodjeljuje poznatim kulturnim stvaraocima i ljudima koji su kao prijatelji, a mnogi i radnici Muzeja, doprinjeli afirmaciji ove ustanove. Uručena su i priznanja zaslužnim pojedincima i ustanovama.

Merito Navali je nagrada koju je Pomorski muzej ustanovio 2004. godine. Nagradu „Merito Navali“ do sada su dobili  dr. Miloš Milošević,  Antun Tomić, mr. Jovan Martinović, kapetan Milan Sbutega,  inžinjer Petar Palavršić i msgr. Anton Belan, generalni vikar Kotorske biskupije. Ovogodišnji dobitnik je naš cijenjeni kolega, bibliotekar u penziji Slavko Dabinović. Gospodnin Dabinović je veliki dio svog života posvetio valorizaciji i afirmaciji pomorske prošlosti Boke Kotorske, a prije svega pomorstva Dobrote. Nagrada je simbolični čin zahvalnosti i ona predstavlja podsticaj da tim putem nastavi i sada kada je u penziji.

 Na svečanoj akademiji dodjelili smo i zahvalnice pojedincima i ustanovama sa kojima smo sarađivali u posljednoj deceniji našeg rada. Iskoriostiću priliku da se i ovim putem svima njima još jednom zahvalim. Ove zahvalnice predstavljaju trajno svjedočanstvo jednog vremena i zajedničkog rada.

Pomorski muzej prepoznat je kao jedna od vodećih institucija kulture kako u našem gradu, tako i u državi. Sedamdeset godina plodonosnog rada na očuvanju, prezentaciji i istraživanju pomorskog i kulturnog nasljeđa Boke Kotorske i Crnogorskog primorja.  Od posljednjeg jubileja, u posljednjih 10 godina, realizovano preko 250 vrijednih i značajnih aktivnosti, koje nalaže muzejska djelatnost.  

Tokom pripreme svečane akademije i izložbe u kojoj je rezimiran rad Muzeja došli smo do broja od 250 događaja/aktivnosti. Iako impozntan broj, on sam po sebi ništa ne govori, jer je Pomorski muzej, kako sam prije naveo, ustanova koja svakodnevno radi na promociji i valorizaciji pomorske istorije, pa tako veliki broj aktivnosti i nije moguće pobrojati, niti je to naš cilj. Ono čime se rukovodimo jeste da budemo na usluzi svakom pojedincu koji pokaže interesovanje za pomorsko nasljeđe našeg kraja, bio on stundet, amater-istraživač ili renomirani naučni radnik.

Posao muzeloga čini široka lepeza raznih odgovornosti. Osim čuvanja vrijednih eksponata, skladištenja, prezentacije, čuvanja dokumenata, njegovanja kulturne baštine, prvenstveno pomorske istorije i nasljeđa, tu su izložbe, promocije knjiga … 

 Sve što ste naveli zapravo čini muzeologiju. Da bi došli do neke izložbe, naučnog rada ili publikacije moramo imati nekoliko preduslova, a to je da je muzejska građa uredno i stručno obrađena, da imamo uslove za čuvanje te građe, da je ona dostupna, pa tek onda se stiču uslovi da se ona prezentuje. Moramo da uzmemo u obzir da se pojam Muzeja vremenom promijenio, i dalje se mijenja i prilagođava društvenim tokovima, pa je uz sve prije navedeno i to posao muzealaca, da budu spremni da idu u toku sa dešavanjima i ne postanu anahroni ili zatvoreni u četiri zida.

Savremeni način života zahtjeva modernizaciju svih ustanova, pa tako i kulture. Prvenstveno nas je tome naučila pandemija koronavirusa. Da bi mogli da konzumentima kulture omogućite kulturu, imali ste virutelne ture, takođe Pomorski muzej, a s obzirom da jedna od obaveza svakog muzeja jeste dostupnost, ima vodič na Brajevom pismu, kao i muzejski vodič na znakovnom jeziku.  

U prvom talasu pandemije potrudili smo se da Pomorski muzej i dalje ostane dostupan posjetiocima. Tako smo na našem sajtu objavili virtuelnu turu kroz muzej. Iako zatvoren u tom periodu, u Pomorskom muzeju je urađen veliki broj kapitalnih investicija, na taj način smo tu nezgodu preinačili u korist za našu ustanovu.

Od 2016. godine Pomorski muzej posjeduje vodič na Brajevom pismu, kako na našem, tako i na engleskom jeziku. Takođe, ove godine postali smo prvi Muzej u državi koji posjeduje vodič na znakovnom jeziku. Da nam je dopsutnost važna pokazali smo i po tome što smo toalet muzeja renovirali i prilagodili OSI, a već desetak godina imamo pristupne rampe i odjeljenje za OSI populaciju u prizemlju.

Osim što ima depoe bogatom pomorskom istorijom, Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru je i muzej sa bogatom istorijom. Veliku ulogu kako tada u osnivanju, tako i danas ima Bokeljska mornarica. 

Bratovština Bokeljska mornarica pod imenom Plemenito tijelo Bokeljske mornarice bila je nosilac ideje, još krajem XIX vijeka, o formiranju jedne zbirke predmeta od istorijske i kulturne vrijednosti, što se smatra početkom muzeološke djelatnosti u Kotoru. Prva muzejska zbirka iz 1880. godine, tzv. Kabinet Bratovštine kotorskih pomoraca, svjedoči o tome da su se već tada u krugovima Bokeljske mornarice rodile ideje za prikupljanjem predmeta vezanih za to ogromno pomorsko nasljeđe nastalo kroz vjekove. To je bio povod za početak realizacije ustanovljenja jednog Muzeja u Kotoru.

Propašću jedrenjaka duge plovidbe zatvorilo se jedno poglavlje pomorstva koje je vjekovima donosilo prosperitet stanovnicima naše obale. Trebalo je odati veliku počast moru, pomorstvu i pomorskoj privredi, zaslužnima za stvaranje bogate kulturne baštine Boke Kotorske. More je kroz stotine i hiljade godina igralo ključnu ulogu u istoriji čovječanstva i krojilo sudbinu naroda i država, dajući im snagu i moć, veličinu i sjaj.

Nakon Prvog svjetskog rata podadmiral, kap. Pavo Kamenarović iz Dobrote, narodni prvak i pjesnik, obratio se Bokeljima širom svijeta, riječima da je uprava Bratovštine „odlučila utemeljiti jedan povijesni muzej u kojemu namjerava smjestiti staro oružje, isprave i sve ono što će proslaviti uspomenu opstojanja Bokeljske mornarice kroz vjekove.“

Nakon 1934. godine velikim zalaganjem podadmirala Bokeljske mornarice Rudolfa Đunija zakupio se i adaptirao dio prvog sprata sadašnjeg Pomorskog muzeja (do tada Sresko načelstvo), a najveći dio troškova platilo je tadašnje Parobrodarsko društvo “Zetska plovidba” iz Kotora. Tako je u februaru 1938. godine za vrijeme Tripundanskih svečanosti otvoren Muzej Bokeljske mornarice na prvom spratu palate Grgurina.

Rad Muzeja, kako tada tako i dan danas, prožima sa radom i kultom Bokeljske mornarice, što našu ustanovu čini još zanimljivijom. 

Kako generalno vidite položaj kulture u našem gradu i državi? Osim što ste čelnik kulture u našem gradu, Vi ste i neko ko prati i posjećuje kulturna dešavanja u Kotoru.

Položaj kulture u dašnjem periodu najbolje će ocjeniti oni koji se budu bavili kulturom u budućnosti. Za 20 ili 30 godina kada ovaj period bude period nečijeg istraživanja pokazaće koliko smo ostavili našim unucima u ovom pogledu. Moje mišljenje je da će imati šta da pišu i da će imati šta da pročitaju ili da se prijeste. Činjenica da samo naš muzej ima bogatu izdavačku djelanost, da imamo značajan broj ozbiljnih izložbi navodi me da konstatujem da je stanje dobro. Grad Kotor sa svojim ustanovama kulture, sa festivalima, sa svjetskim imenima koji gostuju na tim festivalima i manifestacijama, neće ostaviti ravonodušnim nikoga. Ulažu se velika budžetska sredstva a na nama je da ih iskoristimo.  

Kada su u pitanju infrastrukturni radovi u Pomorskom muzeju, šta je urađeno u prethodnom periodu? 

Infrastruktura jednog muzeja je sama po sebi specifična i zahtjevna za održavanje, još kad se tome doda da se Pomorski muzej nalazi u palati s početka 18. vijeka, taj posao je još izazovniji. Prije sam naveo da smo prvi val korone iskoristili za značajne radove u Muzeju. Slobodno mogu reći da ti radovi predstavljaju najveća ulaganja u palati nakon njenog ponovonog otvaranja 1984. godine. Video nadzor, protivpožarni i protivprovalni sistem, muzejska rasvjeta, nova oprema za biblioteku i za depoe te muzejsku arhivu, kao i novi toaleti za posjetioce čine najznačajnije radove u našoj ustnovi. Valja napomenuti da smo , ne tako davno, sanirali i galeriju muzeja te dobili novu radionicu za konzervaciju i restauraciju muzejskih predmeta. 

Uradili smo važne investicije i značajno poboljšali uslove za rad, čuvanje i prezentaciju cijelokupne muzejske građe. 

Program i planovi muzeja za naredni period. Koje segmente rada biste izdvojili kao najznačajnije?

Pred nama je, nadam se, period stabilnosti pa smo i naše planove ovog puta zacrtali da budu još ambiciozniji. Prije svega, nastavićemo da radimo na valorizaciji muzejske građe.

Osim promocije “Monografije” koju sam već najavio, predstoji nam objavljivanje jedne veoma značajne publikacije, a to su spisi o ribanju don Stijepa Vukašinovića. Građa koja se čuva u Kotorskoj biskupiji, nastala je početkom prošlog vijeka, a značajna je zbog ribarskih i pomorskih termina koji su karakteristični za Muo i za Boku. Naš je cilj da je objavimo bi sačuvali od zaborava lokalni jezik i uzance ovog kraja. 

Slijedi izrada replike vesla galije Sveti Tripun koja je učestvovala u Lepantskoj bici 1571. godine, koju realizujemo uz podršku Opštine Kotor. 

Iako smo u ovom poslu imali određene poteškoće, vjerujem da će ovaj zanimljivi projekat biti završen početkom sljedeće godine, te postati svojevrsna turistička atrakcija.  

Tekst: Irena Mačić 

 Foto: Radio Kotor